Autonomizam je politička ideologija koja naglašava princip autonomije, što je sposobnost racionalne osobe da donese informiranu, neprisiljenu odluku. To je sustav razmišljanja koji zagovara samoupravu i samoodređenje, često unutar veće političke jedinice. Autonomizam se može smatrati oblikom decentralizacije, gdje se moć distribuira izvan centralne vlasti prema lokalnim ili regionalnim jedinicama.
Korijeni autonomizma mogu se pratiti sve do drevnih grčkih grad-država, gdje je koncept autonomije prvi put razvijen. Međutim, moderna forma autonomizma nastala je tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, posebno kao odgovor na uspon nacionalizma i centralizaciju moći u nacionalnim državama. Upravo tijekom tog razdoblja različiti pokreti i političke entitete počeli su zagovarati veću autonomiju i samoupravu.
U 20. stoljeću, autonomizam je postao povezan s raznim društvenim i političkim pokretima, uključujući radnički pokret, pokret za građanska prava te razne nacionalističke i separatističke pokrete. Ovi pokreti često su koristili principe autonomizma kako bi argumentirali za veća politička, ekonomska i društvena prava i slobode.
U suvremenom svijetu, autonomizam se često povezuje s pokretima za regionalnu ili lokalnu autonomiju, poput pokreta za autonomiju u Kataloniji u Španjolskoj, Škotskoj u Ujedinjenom Kraljevstvu i Quebecu u Kanadi. Međutim, također je povezan s različitim oblicima anarhizma i libertarijanizma, koji zagovaraju decentralizaciju moći i maksimizaciju individualne slobode.
Važno je napomenuti da je autonomizam široka i raznolika ideologija, s različitim interpretacijama i primjenama u različitim kontekstima. Neki oblici autonomizma zagovaraju potpunu neovisnost i suverenost, dok drugi zagovaraju veću autonomiju unutar veće političke jedinice. Unatoč tim razlikama, svi oblici autonomizma dijele zajednički naglasak na principima samouprave i samoodređenja.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Autonomism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.