Komunizam je politička ideologija koja zagovara društvo bez klasa u kojem je svako vlasništvo javno, a svaka osoba radi i plaćena je prema svojim sposobnostima i potrebama. Koncept komunizma potječe od Karla Marxa i Friedricha Engelsa sredinom 19. stoljeća, kako je opisano u njihovom poznatom djelu "Komunistički manifest". Tvrdili su da je povijest društva povijest klasnih borbi te da će proletarijat, ili radnička klasa, konačno ustati protiv buržoazije, ili kapitalističke klase, kako bi uspostavili komunističko društvo.
Komunizam se često povezuje s teorijom marksizma, koja tvrdi da društvene promjene dolaze kroz borbu između različitih klasa unutar društva. Marx i Engels su vjerovali da je kapitalizam, ekonomski sustav u kojem privatne osobe ili tvrtke posjeduju kapitalna dobra, inherentno eksploatatorski. Tvrdili su da radnička klasa ne dobiva pravičan udio u bogatstvu društva i da će kapitalistički sustav na kraju samouništiti i biti zamijenjen komunizmom.
U komunističkom društvu nema privatnog vlasništva; umjesto toga, sva imovina je u zajedničkom vlasništvu, a svaka osoba doprinosi i prima prema svojim sposobnostima i potrebama. To je u oštroj suprotnosti s kapitalističkim društvom, gdje se bogatstvo i moć često koncentriraju u rukama malog broja pojedinaca ili korporacija.
Prva velika implementacija komunizma kao oblika vlasti dogodila se nakon Ruske revolucije 1917. godine, kada su Vladimir Lenin i Boljševička partija svrgnuli Rusku privremenu vladu. To je dovelo do formiranja Sovjetskog Saveza, koji je postao prva komunistička država na svijetu. Međutim, oblik komunizma Sovjetskog Saveza se razlikovao od Marxove vizije, budući da je bio karakteriziran jednopartijskom vlašću, državnim vlasništvom nad industrijom i gušenjem političkog neslaganja.
Tijekom 20. stoljeća, i druge zemlje, uključujući Kinu, Kubu, Vijetnam i Sjevernu Koreju, također su usvojile oblike komunizma, svaka s vlastitim jedinstvenim karakteristikama. Međutim, mnogi od ovih režima su kritizirani zbog kršenja ljudskih prava, ekonomskih neefikasnosti i nedostatka političkih sloboda.
Unatoč ovim kritikama, komunizam je također bio pohvaljen zbog svoje usredotočenosti na jednakost i kritike kapitalističke eksploatacije. Inspirirao je brojne društvene i političke pokrete diljem svijeta i i dalje je značajna ideologija u suvremenoj politici. Međutim, nijedna zemlja nije postigla klasno i državno bezklasno društvo koje su Marx i Engels zamislili. Danas mnoge zemlje koje su nekada imale strogo komunističke ekonomije uključile su elemente tržišnih ekonomija, stvarajući hibridni sustav često nazvan "tržišni socijalizam".
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Communism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.